Rani jezično-govorni razvoj
Ranim razvojem govora nazivamo period koji započinje s prvim mjesecima života, a završava usvajanjem baze materinskog jezika oko 4;5-5;5 godina. Zašto je rani razvoj govora i dalje jedno od najučestalijih roditeljskih pitanja?
Odgovor na to pitanje nije jednostavan, no može se pretpostaviti da je dinamična priroda ovog fenomena ono što kod roditelja izaziva zanimanje, ali i dozu nepovjerljivosti i napetosti. Negativno nabijeni osjećaji se povećavaju onda kada roditelj krene uspoređivati svoje dijete s drugom djecom koja su započela s određenim verbalnim ponašanjem, a njihovo dijete nije.
No, dopustite da vas ovaj kratki sadržaj informira dovoljno da biste znali kada potražiti pomoć logopeda, a kada se kod djeteta radi o normalnoj razvoju.
(Pogledaj – Kada je potreban Logoped blog post)
Razvoju govora koji formalno započinje oko godine dana kada dijete izgovoru značajnu ”prvu riječ”, prethodi uredan razvoj komunikacije i jezika. Komunikacije je ljudska vještina prenošenja poruke sugovorniku koristeći se pritom nizom sredstava od kojih je jedan govor. No, komunikacija u prvoj godini života funkcionira bez govora. Kako onda dijete komunicira i nije li komunikacije isto što i govor?
Rani razvoj komunikacije
Onda kada objasnimo što sve ulazi u komunikaciju biti će jasnije zašto komunikacije nije isto što i govor već je govor samo jedno od sredstava komunikacije.
Sve započinje s tim toliko puta spomenutim kontaktom očima. Često roditelji navode na logopedskom pregledu da ih dijete gleda, no, postavlja se pitanje, gleda li vas dijete u situaciji kada nešto od vas traži? Pogleda li vas kada ga pozovete? Gledanje u oči i funkcionalno gledanje u oči nije isti fenomen i zato je logopedu uvijek bitniji odgovor na drugo i treće pitanje.
Želim da pokušate razumjeti što zaista znači kontakt očima i što se njime postiže.Pogledajmo ove dvije situacije:
L – Logoped
M – Majka
L: Kako će vam dijete pokazati da želi bočicu s vodom koja je na stolu?
M: Pa…vrlo on to direktno radi, uzme me za ruku, povuče, dovede do stola i onda digne ruke u zrak i ja onda točno znam što on želi.
L: Kako će vam dijete pokazati da želi bočicu s vodom koja je na stolu?
D:Ma ja odmah po pogledu znam da on nešto od mene traži, gleda me sa tim svojim velikim očima, značajno bulji, a onda on samo meni pokaže prstićem i to je to.
U prvoj situaciji opisano je kako dijete koje se ne koristi komunikacijskim sredstvima dobije ono što želi. To može funkcionirati neko vrijeme, no ubrzo će potrebe i želje postati veće, kao i vaše dijete, pa vođenje za ruku više ne samo da neće biti dovoljno, već će postati i naporno. Druga situacija portretira dijete koje bez fizičkog kontakta može komunicirati što želi koristeći se gestom i kontaktom očima.
Jezično razumijevanje
Zamislimo dijete od 8 mjeseci života. Ono ne govori, ne koristi se riječima, a ipak, poznaje način kako dobiti ono što želi na vrlo prirodan i spontan način. Dijete uspostavlja kontakt očima, koristi gestu pokazivanja, brblja, vokalizira, izmjenično gleda u željeni predmet pa u roditelja i smiješi se.
Usporedno s razvojem komunikacije razvija se i jezično razumijevanje. Dijete sada slijedi vaše upute i naloge, razumije redoslijed obavljanja aktivnosti, te pokazuje prstićem na imenovane predmete, životinje i hranu. Važno je napomenuti da razumijevanje ponavljajućih situacija nije odraz ”pravog” razumijevanja. To znači da ne svrstavamo u isti ”koš” situaciju gdje kažete ”Idemo u park” u otprilike isto vrijeme u danu i pritom oblačite tenisice, i situaciju gdje djetetu kažete ”Uzmi čašu i daj ju tati”. Prva situacija je visoko kontekstualno određena, događa se uvijek u slično vrijeme, te su uključene uvijek slične stvari (cipele, jakna itd.). Druga situacija je za dijete nešto složenija, zahtjeva razumijevanje upute kao i koncept imenovanog predmeta da bi se mogla izvršiti tražena uputa.
Od brbljanja do prve riječi
Oko 2.-6. Mjeseca dijete kreće gukati, vokalizirati i brbljati. Brbljanje je prvo reduplicirano BA-BA-BA-BA, a od 6.-12. mjeseca nereduplicirano BA-DA-TA-MA.
Ukoliko se komunikacija i jezično razumijevanje razvijaju uredno, između prve godine i godine i pol dijete izgovori prvu riječ. To je riječ kojom dijete označava uvijek istu osobu ili predmet. Ustaljeno je mišljenje da prva riječ mora biti ”mama”. No, prva riječ može biti bilo što što dijete sustavno koristi za označavanje uvijek istog predmeta ili osobe.
Kada se javiti na logopedski pregled?
Logoped može biti izuzetno bitan u ranom razvoju. Ustaljeno je mišljenje da dječaci progovaraju kasnije od djevojčica, što se vidi i u kliničkoj praksi. No, tu govorimo o kasnijem progovaranju od maksimalno 6 mjeseci. Čekati na odlazak logopedu ukoliko dijete od 2;6 godine još ne govori pod objašnjenjem da je dječak, je gubljenje vremena.
Ukoliko se dijete ne odaziva na svoje ime, ne slijedi vaše upute i ne brblja, javite se na logopedski pregled. Ukoliko vaše dijete pokazuje uredno razvijenu komunikaciju, no ne slijedi vaše upute i uočavate da se teže snalazi u vrtiću ili drugim situacijama, također se obratite logopedu. Ukoliko su komunikacija i jezično razumijevanje u urednom tijeku razvoju, no govor se nije javio do najkasnije 2. godine, javite se logopedu.
Posjeti Pitajlogopeda.hr i riješi problem!
Kao kod svih drugih zdravstvenih problema, bolje je doći prije nego kasnije. Isto je i u logopedskom svijetu. Ukoliko dođete prije, pa logoped savjetuje da valja pričekati još koji mjesec, niste pritom ništa izgubili. Ukoliko ne dođete na vrijeme nego čekate još koju godinu, tada ste zasigurno izgubili vrijeme koje ste mogli iskoristiti na intervenciju.
Za sva ostala pitanja tu je naša web stranica pitajlogopeda.hr na kojoj možete postaviti bilo koje pitanje na koje će odgovoriti logoped Lara Pilepić. Također, možete odmah zatražiti online logopedsko savjetovanje i razgovarati s logopedom putem video poziva.
PITAJ, NE SKITAJ!
Ovaj članak možete pročitati i na portalu https://mamekvarnera.hr/.
Online Logoped za Vas!
Pitanja možete postaviti na https://panel.pitajlogopeda.hr/, a besplatno online logopedsko savjetovanje možete naručiti na https://pitajlogopeda.hr/savjetovanje/
