Moždani udar
Normalna funkcija mozga podrazumijeva stalnu i primjerenu prokrvljenost, čime se osigurava dotjecanje metabolita u mozak. Cerebrovaskularna bolest (CVB) se s obzirom na učestalost i visoke postotke obolijevanja i smrtnosti nalazi u samom vrhu problematike današnje medicine. Moždani udar klinički je definiran kao sindrom naglog razvoja simptoma ili znakova fokalnog ili globalnog gubitka moždane funkcije, a bez drugog uzroka, osim postojanja oštećenja cerebralnih krvnih žila. Vodeći je uzrok onesposobljenosti u odrasloj dobi, treći je uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok smrtnosti i prvi uzrok onesposobljenosti u Hrvatskoj, a drugi vodeći uzrok smrti u svijetu.
Oko polovine preživjelih ostaje trajno onesposobljeno te zbog toga cerebrovaskularna bolest ima izraženu socijalnu dimenziju . Klinička slika moždanog udara je varijabilna i ovisi o mnogim čimbenicima kao što su pogođena strana mozga, jačina oštećenja, ali i opće stanje bolesnika.
Dvije su velike skupine cerebrovaskularnih bolesti: bolesti koje uzrokuju ishemiju i bolesti koje se očituju krvarenjem. Bolesti koje uzrokuju ishemiju uzrok su 85% moždanih udara, dok bolesti koje se očituju krvarenjem čine 15% svih moždanih udara.Moždani udari za posljedicu mogu imati različite motoričke i nemotoričke posljedice koje zahtijevaju pravovremenu rehabilitaciju.
Jezično-govorne teškoće spadaju u nemotoričke posljedice, a brojna literatura govori o važnosti što ranijeg početka logopedske terapije nakon moždanog udara.
Što je afazija?
Afazija je naziv za stečeni jezično-govorni poremećaj koji se ovisno o simptomima može pretežno odnositi na teškoće jezičnog razumijevana ili na teškoće govorne proizvodnje. Teškoće jezičnog razumijevanja najčešće nastaju oštećenjem lijeve hemisfere mozga, točnije Wernickeovog područja mozga koje je zaslužno za slušno razumijevanje. Osobe s poremećajem jezičnog razumijevanja nakon moždanog udara moći će se verbalno izražavati, no govor je vrlo često nepovezan, neorganiziran i logoreičan. Osobe s ovakvom dijagnozom u većoj ili manjoj mjeri ne razumiju svog sugovornika, imaju poteškoća s razumijevanjem i praćenjem naloga, a oštećene su i vještine čitanja i pisanja.
Teškoće jezične proizvodnje najčešće nastaju oštećenjem lijeve hemisfere, točnije Brocainog područja. U osoba kod kojih govorimo o poremećaju jezične proizvodnje u većoj mjeri je očuvano jezično razumijevanje, no jezična proizvodnja je vrlo naporna i teška. Ove osobe slijede naloge i izvršavaju ih, te mogu pokazivati prstom na imenovane predmete. Osobe teško izgovaraju i dosjećaju se riječi, teško oblikuju rečenicu, a ono što izgovore zahtjeva puno napora i truda. Ove teškoće nisu posljedica oslabljene oralne muskulature.
”Afazija je toliko složen poremećaj koliko je složen i čovjek sam. Ona razara ono najljudskije u čovjeku: mogućnost komuniciranja verbalnim znakovima. Nema čovjeka koji bi bio dovoljno eklektičan da sam prouči afaziju u potpunosti ”(Vuletić, 1996, 1.str ).
Ostali poremećaji nakon moždanog udara
Osim jezičnih poremećaja, nakon moždanog udara mogu se javiti i motorički govorni poremećaji koje nazivamo dizartrija i apraksija. U ovih bolesnika očuvano je jezično razumijevanje i govorna proizvodnja, no teškoće nalazimo na planu govorne motorike u vidu slabosti i smanjenja pokretljivosti, te u teškoćama planiranja motoričkih pokreta.
Dizartriju u govoru možemo prepoznati kao usporenost, smanjenu preciznost artikulacije, smanjenu mogućnost pokretanja oralne muskulature, te ponekad i smanjenom glasnoćom govora.
Apraksija je poremećaj govora u kojem osoba ima teškoća s planiranjem pokreta potrebnih za izgovaranje neke riječi. Oralna muskulatura najčešće nije oštećena. Osoba može ponavljati negovorne pokrete, što osoba s dizartrijom radi s naporom, no teškoće nastaju u spajanju glasova i slogova u riječi i rečenice.
Logopedska rehabilitacija
Nakon moždanog udara važno je započeti ranu logopedsku rehabilitaciju odmah po primitku bolesnika u bolnicu. Logopedi koji rade na neurološkim odjelima provode dijagnostiku jezično-govornih poremećaja i poremećaja gutanja i ovisno o rezultatima kreiraju terapijski plan za bolesnika. Terapija može biti usmjerena na npr. poboljšanje imenovanja ili praćenja naloga. Logoped pregledom odlučuje koja su narušena područja primarna za intervenciju. Nakon otpusta iz bolnice bolesnik može nastaviti rehabilitaciju u specijaliziranim rehabilitacijskim bolnicama, ili, ukoliko bude otpušten kući nastaviti rehabilitaciju ambulantno u bolnici.
Logopedska rehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara nerijetko je dug i naporan proces. Po otpustu iz bolnice uključuje obitelj ili osobe koje skrbe o bolesniku, a sve sa ciljem povećanja kvalitete života bolesnika i vraćanjem u svakodnevnu rutinu.
Ukoliko imate člana obitelji koji je imao moždani udar i ima jezično-govorni poremećaj ili motorički govorni poremećaj, a nije uključen u logopedsku terapiju slobodno nam se obratite na našoj web stranici pitajlogopeda.hr gdje vam stojimo na raspolaganju za sva pitanja.
PITAJ, NE SKITAJ!
